Istraživači u Izraelu izjavili su kako su uspeli u komercijalnom uzgoju pustinjskih tartufa čija tržišna cena dostiže 120 dolara po kilogramu - nešto manje od cene srebra i četiri puta više od rude urana.
Istraživači poljoprivrednog centra za pustinju "Ramat HaNegev" u južnom Izraelu napravili su ogroman napredak u stimulaciji simbioze između gljive Terfezia leonis, koja se retko i nepredvidljivo pojavljuje u prirodi, sa pustinjskim žbunom Helianthemum sessiliflorum, /poslednja vest od 5.marta/.
Istraživači su rekli da će poljoprivrednici moći da dobiju žetvu na malim pustinjskim površinama već narednih godina.
I gljiva i žbun domaćin zahtevaju malo vode i ne traže djubrenje. To bi uzgoj tartufa Terfezia leonis postao potencijalno najisplativiji poljoprivredni proizvod Izraela.
Komercijalni uzgoj izraelskih poljoprivrednika može početi već iduće godine.
Inače, Beduini u regionu Negev u Izraelu, ponekad uspevaju da u pustinji pronadju i sakupe male količine pustinjskog tartufa isključivo svojom veštinom nalaženja i praćenja žbuna Helianthemum sessiliflorum iz roda cistusa. No, tražene količine su male, nepredvidive i nesigurne za tržište koje je "gladno" za ovom popslasticom za bogate.
Ofer Guy, naučnik odgovoran za ceo ovaj eksperimentalni projekat, opisao je mikorizu žbuna i gljive. Biljka osigurava šećere neophodne za podzemnu gljivu - a ona joj zauzvrat preko korena isporučuje ključne minerale, a posebno fosfor.
Istraživač je dodao da bi u prirodi morali da pretražite ogromne površine pustinje da biste dobili količinu tartufa koji su dobili na maloj površini u eksperimentalnom polju.
Godine 2015., istraživači na severu Izraela izjavili su kako su imali značajan napredak u uzgoju crnog tartufa, Tuber melanosporum, koji je druga po količini komercijalno vrednih vrsta u Galileji.
Rekli su da je taj napredak postavio Izrael kao vodeće područje s komercijalnim uzgojem crnih tartufa, koji su skupi sastojci nekoliko čuvenih francuskih i italijanskih jela.
IZVOR: THE JERUSALEM POST, 07.03.2018.
Za Gljive Balkana priredio Marjan Kuštera
Foto - REUTERS, TRUFAMANIA
- arhiva MD Naissus