Suillellus queletii, ( Schultz.) Vizzini, Simonini, & Gelardi 2004
O IMENU: Gljiva je opisana 1885.god.od Austro - ugarskog mikologa Stephana /Stjepan/Schultzera von Müggenburg i u čast francuskog mikologa Luciena Queleta dobila ime Boletus queletii - kveletov vrganj. Kako je Schultzer rodjen u Vinkovcima i službovao kao oficir u Austro- ugarskoj vojsci, on je 20 godina proučavao gljive Slavonije, pa su potonji hrvatski mikolozi ovu gljivu nazvali Slavonski vrganj, ali i glatkonoška, kveletov vrganj. Plemeniti Schultzer je proučavao gljive Ugarske pa je dosta vrsta nađjeno i po Vojvodini među kojima se spominje i Battarrea phalloides u okolini Subotice. Ovaj vredni amater je napisao gotovo 100 radova o gljivama… a dva veoma obimna sa preko 3000 opisa i ilustracija gljiva se čuvaju u Zagrebu i Budimpešti. Za doprinos tada botanici /gljive su smatrane nižim biljkama i proučavane u sastavu botanike/ Schultzer je proglašen za počasnog člana JAZU: Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti koja je formirana u Zagrebu 1866.g.
OPIS GLJIVE: šešir je veluraste ili pustenaste kožice smeđe ili narandžasto smeđe boje nekad svetliji a ponekad sa jarkim nijansama crvene.
Meso gljive je žuto u šeširu a oksidira u plavu boju kao i cevčice i himenijum. Sam himenijum je na porama boje cigle, kajsije, oker pa sve do crveno-narandzaste. Drška obično uža ispod šešira ka bazi se širi.U gornje dve trećine je žuta, glatka i bez mrežice, a donja trećina bude u boji cvekle ili vinski crvena kao i meso u bazi drške na preseku. STANIŠTA su mu termofilne šume hrasta, graba, bukve, breze, a preferira krečnjačko tlo sa dosta kamena.
JESTIVOST : spada u uslovno jestive gljive koje se moraju otkuvati jer sadrži termolabilne toksine.Nije neki kvalitet osim za čorbovita jela u kombinaciji sa drugim vrganjevkama.
SLIČNE GLJIVE su Suillellus luridus /kovara/ koji ima mrežicu na drški jasno definisanu, kao i zelenjača koja ima više maslinasto-zeleni šešir i cela na preseku plavi indigo bojom.
TEKST I FOTO: Marjan Kuštera, Gljive Balkana