STROGO ZAŠTIĆENE VRSTE GLJIVA U SRBIJI
Battarrea phalloides (Dicks.) Pers. (1801)
Ibrahim Hadžić je ovu veoma retku gljivu koja je predložena za crvenu listu ECCF / European2 Council of Conservation of Fungi / , nazvao bestidna puharica, a na engleskom je još nazivaju - scaley- stalked puffball, sandy stiltball, desert stalked puffball.
Prvi put je u naučnom opisu spominje pod imenom Lycoperdon phallioides naučnik iz Engleske 1784. Thomas Jenkinson Woodward.
DISTRIBUCIJA I STANIŠTA
Nadjena je na svih 5 kontinenata, u južnoj Americi u Brazilu, srednjoj Americi u Meksiku, u USA i Kanadi, Aziji u Kini, Australiji.
Na afričkom kontinentu je zabeležena u pustinjama Angole u vadima, u Maroku i u Južnoj Africi.
U Evropi ova gljiva je stanovnik peščanih dina u Holandiji, Danskoj, na Britanskom ostrvu, a na jugu Evrope je nadjena u Mađarskoj, Grčkoj, Republici Severnoj Makedoniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Autor ovih redova je u saradnji sa amaterima iz Makedonije imao fotografije i opis staništa, a iz Hrvatske u bolničkom krugu u Istri. U Skoplju na parceli koja je zapuštena 4 desetleća i u Grčkoj sa Srpskog vojničkog groblja "Zejtinlik".
Svugde je prisutna podloga silikatna, peščana, bilo od gradjevinskog materijala ili doneta sa sadnicama i svugde se javlja kraj jako starih jedinki drveća Cupresus sempervirens.
Za Srbiju su beleženi nalazi u Subotičkoj peščari iz 1990. i 2005. Jožef Dožai, a u Nišu u sred grada. Verovatno je povezana sa drvećem Cupressus sempervirens koje je posadjeno u krugu Kliničkog Centra Niš.
Nalaz datira od 19.06.2014.2015, 2016. i 2022.godine, a fotografisao je Marjan Kuštera. Mikroskopiju gljive uradila je dipl. biolog Ivana Cvijetan na PMF Niš. Eksikat gljive nalazi se uredno zaveden sa svim podacima u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu kao i u fungariumu MD NAISSUS u mikološkoj zbirci.
U 2022. je kod Blaca našao i stari gljivar Lekic Miodrag, a u Ćićevcu mladi Stefan Veljković.
Tako Srbija sada ima zabeleženih 5 staništa.
Za Gljive Balkana
Tekst i foto: Marjan Kuštera
BIBLIOGRAFIJA
- Woodward T. (1784). "An account of a new plant, of the order of fungi". Philosophical Transactions of the Royal Society.
- Cortez VG, Baseia IG, Silveira RMB (2009). "Gasteroid mycobiota of Rio Grande do Sul, Brazil: Tulostomataceae".
- Outcoumit A. (2007). "Several remarks regarding a Moroccan crop of Batarrea phalloides". Bulletin de la Société Mycologique de France
- Levin H, Branch M (1985). A Field Guide to the Mushrooms of South Africa. Cape Town: C. Struik.
- Battarrea phalloides in Macedonia: genetic variability, distribution and ecology, María P. Martín, Katerina Rusevska, Margarita Dueñas, Mitko Karadelev