Kvaščeve gljivice - temelj prehrambene industrije

KVASAC ili termofilne kvaščeve gljivice




Jednoćelijski organizmi koji se u hranjivoj sredini razmnožavaju bespolno: pupanjem ili deobom. U sistematici pripadaju podrazdelu Ascomycotina, a nama su najpoznatiji i potrebni kvasci iz roda Saccharomyces.



 To su kvasci poznatiji kao pekarski, hlebni ili pivski. Pri deobi i razmnožavanju ispuštaju gas koji pri toploti tera testo da raste.

Neke nutricionisticke teorije smatraju da su kvasci štetni za ljudski organizam, a nauka kaže da su kvasci bogati vitaminima B grupe, fosfornim i magnezijumovim solima i kalcijumom.



Kvasac snižava loš holesterol i smanjuje nivo šećera u krvnoj plazmi.

Bez kvasca danas ne bi imali kiselomlečne proizvode, sireve, vino, pivo, kao ni hleb i sve druge pekarske proizvode od žitarica koji su osnovni izvor energije (ugljeni hidrati).

ZANIMLJIVOSTI: Arheolozi sa univerziteta Kvinslend su u grobnicama srednje starog Egipta (4000 g.) pronašli na dnu posuda tragove suvog kvasca. U saradnji sa biolozima su ih izolovali, stvorili im mikroklimu i uslove i oživeli.

 


Dakle, kvasci su sposobni da beskonačno hiberniraju do stvaranja uslova za razmnožavanje. Pekari su od biologa dobili taj osnovni materijal i uspeli da od tog kvasca i žitarica iz doba Egipta naprave hleb.


Tekst: Marjan Kuštera

FOTO: noncomercial purpose site