Geastrum melanocephalum ( Czern.) V.J.Stanek 1965. - crnoglava zvezdača
STROGO ZAŠTIĆENA VRSTA
U familiji Geastraceae sa dva roda, kao i rod Astraeus, Srbija ima značajnu brojku vrsta-speciesa. Gotovo 20 taksonomskih jediniki je prikazano, dokumentovano i opisano u monografiji ,,Zvezdače" autora Jelene Vukojević i Ibrahima Hadžića u izdanju Biloškog fakulteta Univerziteta u Beogradu 2017.god.
Autor ovih redova je u svom gljivarskom stažu imao sreću da sam i sa svojim kolegama iz Gljivarskog društva Niš, na terenima i lokalitetima Južne i Istočne Srbije zabeleži 12 vrsta, a najznamenitije i strogo zaštićene vrste deponuje u fungarijum Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, kao nacionalne mikološke zbirke.
Geastrum melanocephalum, crnoglava zvezdača, nalažena je na vrlo suvim i peskovitim staništima, krečnjačkim i alkalnim, na veoma različitim nadmorskim visinama.
Na severu Evrpe je češća nego u centralnim, ali je vrsta pre opisana u radovima u Češkoj, Hrvatskoj i Mađarskoj, nego u drugim delovima Evrope. Veoma su česti lokaliteti u Švedskoj, Danskoj, Belgiji i Rusiji.
U Srbiji prvi nalaz i lokalitet je zabeležen 1996.g. na Adi Ciganliji od Ibrahima Hadžića, a kasnije je praćen lokalitet i redovno beležena ova vrsta. Posle toga zabeležena je na još 10 staništa u istočnoj i južnoj Srbiji od strane članova Gljivarskog društva Niš.
U okolini Babušnice D.Stojanović-Zmaj je našao u s.Vava i s.Izvor, kao i na Šljivovičkom vrhu kod Bele Palanke.
Bojan Milenković u okolini Niša je nalazi kod Gornjeg Matejevca i Prolom Banje ,s.Djake.
Po nadmorskoj visini najviši zabeleženi nalazi su sa vrha Trem 1810 m. kao i vrhova sa grebena Suve Planine - Mosor i Sokolov Kamen. Sva tri zabeležena lokaliteta dokumentovao je primercima Nikola Milošević na svojim planinarskim pohodima na Suvoj Planini.
OPIS GLJIVE
Plodno telo mlade gljive je loptasto ili lukovičasto sa svetlosmedjom egzoperidijom. Tada je gljiva hipogeična, a kako sazreva izlazi na površinu, cepa se na 4 - 7 kožastih krakova.
Na površini egzoperidije je endoperidijalno telo širine do 15 mm u obliku ,,glave" koja je u stvari ,,sporogena gleba"
Cela gljiva sa raširenim krakovima može da bude dimenzija do 20 cm. a kada se vetrom odstrani sporonosni sloj na glebi, ostanu samo rašireni krakovi.
Gotovo je nemoguće ovu vrstu geastruma pomešati sa drugim jedinkama iz istog roda, a njeno ime nam je najbolji vodič ukoliko je sretnemo u prirodi. Dva lokaliteta gde je nadjena proglašeni su za ,,Park prirode" i zaštićeno prirodno dobro: Ada Ciganlija i Suva Planina.
Tekst - za Gljive Balkana Marjan Kuštera
FOTO - Bojan Milenković-Niš, Nikola Milošević-Niš
Bibliografija -
,,Zvezdače" Beograd, 2017. Vukojević J, Hadžić I.
,,Gljive Ade Ciganlije" Svet gljiva, brr. 6 - 7,
,,Geastraceae" Flora ČSR, Praha,1965.
,,Atlas gljiva" Vukojević J, Hadžić I.