Oblici himenijumske površine makromiceta - uvod u morfološku determinaciju vrsta gljiva
Ako smo savladali prvu lekciju o oblicima plodnih tela, to će nam pomoći da se približimo za korak odredjivanju familije gljive, a bliže određenju roda doći ćemo sužavanjem na još uži teren i odgovoriti na pitanje: Kakvog oblika je plodište - himenijum gljive.
Da prvo definišemo šta je to "himenijum" - sporonosni sloj na plodnom telu gljive koji proizvodi spore. Kod gljiva razdela basidiomikota taj sloj ima bazidije - izrasline koje liče na flašu na čijem vrhu su "sterigme" slične mehurićima koje sazrevanjem postaju spore.
Kod gljiva razdela Ascomikota, spore se formiraju u askusima - vrećama sa opnom, i uvek ih ima parni broj 2 - 4 - 8 - 16. Kada ascusi sazru, puca opna i spore se rasejavaju u vanjskoj okolini.
Taj fertilni - spolni deo plodnog tela gljive može imati različite oblike i površine, a naučnici kažu da su se na taj našin vrste prilagodile tokom evolucije da na što manjoj površini proizvedu i izbace što veći broj spora u okolinu.
Prema tom obliku sporonosnog sloja gljive mogu imati sledeće karakteristike:
1. Gladak sporonosni sloj - imaju većinom ascomikote, ali i jedan broj basidiomikota kao što su to želatinozne vrste, a tipićan primer je Auricularia auricula - judae, judino uvo.
2. Rupičasti poroidni tip - himenijuma kod kojih se cevčice ne mogu odvojiti od mesa šešira. To su bazidiomikote sa šeširima tankog mesa koji pripadaju rodovima raznih Polyporusa, ali i pločicama rodova Stereum, Trametes isl.
3. Lavirintski oblik himenijuma imaju vrste koje uglavnom rastu na kori ili deblima i panjevima drveća, a na taj naćin povećavaju površinu fertilnog sloja. Uglavnom ih zovemo "drvenjačama", a tipični primer je Daedalea quercina.
4. Irpikoidni tip plodišta je najkomplikovaniji jer kod njega postoje i iglice, zubići, pore i lavirinti. Kortikoidne vrste gljiva razvučene po supstratu, a predstavnik je Irpex lacteus.
5. Hidnoidni oblik himenijuma imaju gljive sa "bodljicama" na sporonosnom sloju umesto listića ili cevčica. Po tom obliku su neki rodovi gljiva i dobili imena kao - Hydnum, Hydnellum, Hericium, Sarcodon.
6. Kantareloidni oblik himenijuma ima umesto listića nabore po donjoj površini šešira, ali ti nabori nisu listići. Ime su dobili po rodu Cantharellus - lisičarke i tu spadaju sve vrste tih rodova jako interesantne za gljivare sa aspekta gastronomije i komercijalnog sakupljanja.
7. Listićavi oblik plodišta ima ogroman broj gljiva iz podrazdela Agaricaceae - pa su stoga i dobile ime "pečurke" koji je najodomaćeniji kod naroda. Listići imaju veliku površinu za proizvodnju i otpuštanje spora, pa je evolucijom ovaj oblik kod gljiva i najrasprostranjeniji.
8. Boletoidni rupičasti tip himenijuma imaju gljive iz familije Boletaceae - ili mnogo popularnije "vrganjevke" koje su sigurno najpoželjnije i komercijalno najisplatljivije za sakupljanje. Ujedno, ovaj oblik nam daje najlakši put u determinaciju tih rodova gljiva.
Tekst - Marjan Kuštera,
Gljive Balkana
FOTO - Dušan Dimitrijević. Bojan Milenković, Nikola Milošević, Vojin Lilić, Marjan Kuštera
BIBLIOGRAFIJA
- Singer R. (1986). The Agaricales in Modern Taxonomy (4th ed.). Königstein im Taunus, Germany: Koeltz Scientific Books.
- Binder M, et al. (2005). "The phylogenetic distribution of resupinate forms across the major clades of mushroom-forming fungi (Homobasidiomycetes)". Systematics and Biodiversity'
- Binder, Manfred; et all "Phylogenetic and phylogenomic overview of the Polyporales". Mycologia. 105
- Uzelac B." Gljive Srbije i zapadnog Balkana, BGV LOGIK
- Vukojević J, Hadžić I. "Atlas gljiva" Biološki fakultet, 2013